Upišite se u bazu

Search
Close this search box.

2. Obrtnički fokus: potrebni manji minimalni iznosi financiranja, jednostavnije prijave, brža obrada zahtjeva i širi spektar djelatnosti

U 2025. GODINI 14 NOVIH EU NATJEČAJA ZA OBRTNIKE

Hrvatska obrtnička komora (HOK) okupila je ključne dionike obrtničkog i gospodarskog sektora na 2. Obrtničkom fokusu održanom 19. veljače 2025., s temom “EU fondovi: natječaji i prilike u 2025. godini”.

Događanje je okupilo predstavnike Ministarstva gospodarstva, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, HAMAG-BICRO-a, Zagrebačke banke, Hrvatske obrtničke komore te uspješne obrtnike, koji su kroz panel raspravu “EU fondovi za obrtnike: Prilike, izazovi i rješenja u 2025.” raspravljali o mogućnostima financiranja, administrativnim preprekama i nužnim reformama za lakši pristup sredstvima.

14 NOVIH NATJEČAJA U 2025. – POTREBNO POJEDNOSTAVLJENJE NATJEČAJA I PRILAGODBA REALNIM POTREBAMA

Prema Indikativnim planovima objave natječaja u okviru programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. i Integrirani teritorijalni program 2021.-2027., tijekom 2025. godine bit će raspisano 14 natječaja namijenjenih obrtnicima i poduzetnicima, od kojih su dva već dostupna. No, iako su mogućnosti velike, brojni obrtnici i dalje nailaze na birokratske prepreke koje otežavaju pristup sredstvima.

Mikro i mali poduzetnici čine okosnicu hrvatskog gospodarstva, no kompleksne administrativne procedure i neusklađenost natječaja s realnim potrebama obrtnika često ih sprječavaju u iskorištavanju EU fondova. HOK stoga snažno zagovara daljnje administrativno rasterećenje kroz povezivanje baza podataka i digitalizaciju prijava; razvoj jednostavnijih natječaja po principu vaučer-sheme, koja je dosad pokazala najveći odaziv obrtnika, snižavanje minimalnih pragova ulaganja i propisanih pokazatelja kako bi više obrtnika moglo aplicirati.

„U Hrvatskoj obrtničkoj komori kontinuirano provodimo besplatne edukacije i konzultacije za obrtnike kako bismo im olakšali pristup EU fondovima i pružili podršku. Smatramo da bi u budućim natječajima poseban naglasak trebao biti na mikro poduzećima, u koja spada najveći broj obrta. Potrebno je omogućiti natječaje prilagođene njihovim realnim potrebama, s manjim minimalnim iznosima financiranja i jednostavnijim postupkom prijave. Također, važno je da se širi spektar obrtničkih djelatnosti uključi među prihvatljive prijavitelje i da se u natječajima jasno prepozna status vlasnika obrta kao zaposlenika“, istaknuo je dr. sc. Emil Priskić, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore.

ISKUSTVA USPJEŠNIH OBRTNIKA – EU SREDSTVA KAO ALAT ZA RAST I RAZVOJ
Jedan od panelista, predsjednik Obrtničke komore Virovitičko-podravske županije i vlasnik obrta Elektromontaža Stjepan Kenjerić istaknuo je kako su mu bespovratna sredstva omogućila značajan razvoj poslovanja, širenje kapaciteta i unaprjeđenje usluga:

“Iskoristio sam sredstva EU fondova za razvoj svog obrta, što mi je omogućilo ulaganje u modernu opremu i povećanje konkurentnosti. Savjetujem svim obrtnicima koji to mogu da istraže mogućnosti financiranja i iskoriste ih – jer su upravo ta sredstva bila ključna za rast mog obrta.”

HOK pozdravlja najavljene Vaučere za digitalizaciju u 2026., kao i usvajanje primjedbi koje je Komora uputila putem javnog savjetovanja za među obrtnicima izrazito popularan natječaj “Podrška digitalizaciji poslovanja MSP-ova u procesu industrijske tranzicije hrvatskih regija”. Također, financijski instrumenti koji kombiniraju zajmove i bespovratna sredstva predstavljaju dobru priliku za obrtnike koji žele unaprijediti poslovanje, ali njihova investicija ne uklapa se u planirane natječaje za bespovratna sredstva.

DODATNA POTPORA DIGITALIZACIJI I ODRŽIVOM POSLOVANJU OBRTNIKA

Osim pojednostavljenja administrativnih procedura i prilagodbe natječaja realnim potrebama, Hrvatska obrtnička komora zagovara i širu primjenu financijskih instrumenata koji potiču digitalizaciju i održivo poslovanje. Digitalna transformacija ključna je za konkurentnost obrtnika, a važno je osigurati alate i poticaje koji će omogućiti bržu prilagodbu tržišnim trendovima.

„Digitalizacija nije samo pitanje modernizacije poslovanja, već i nužnost za dugoročnu održivost obrta. EU sredstva i nacionalni programi trebali bi uključivati jasne mjere za digitalnu tranziciju, kako kroz edukacije, tako i kroz financijsku podršku nabavi digitalnih alata i implementaciji naprednih rješenja“naglasio je dr. sc. Emil Priskić.

Također, HOK podržava mjere koje potiču održivost poslovanja obrtnika, uključujući energetski učinkovite investicije u poslovnim procesima, prelazak na ekološki prihvatljive materijale i primjenu cirkularne ekonomije. Predložene izmjene u EU natječajima trebale bi dodatno osnažiti mogućnosti za financiranje projekata u ovim područjima.

Izvor: Hrvatska obrtnička komora

Povezane novosti

Prijam Milke Dudić, dobitnice nagrade Šegrt Hlapić za najboljeg mentora
Na svečanoj Akademiji Hrvatske obrtničke komore 2025., nagrada ŠEGRT HLAPIĆ u suradnji sa Ministarstvom gospodarstva, za NAJBOLJEG MENTORA dodijeljena je našoj obrtnici Milki Dudić, vlasnici Frizerskog obrta Chic iz Rijeke. Frizerski obrt gospođe Dudić od 2005.godine prima učenike na naukovanje te je u posljednjih 20 godina obrazovala 40 učenika. Redovito ocjenjuje rad učenika, prati uspjeh […]
Radno čitanje: Nešto je kreativnost….radionica improvizacije na temelju knjige Adama Granta “Kreativci”
Super vještine i teme će se otvoriti na radionici improvizacije. Što je improvizacija? Improvizacija = lat. improvisus = nepredviđen, nenadan, neslućen.  Lokacija: Gradska knjižnica Rijeka u art-kvartu “Benčić”Vrijeme: četvrtak 10. 7. u 18 Organizator: Gradska knjižnica RijekaIzvođač: Ivana Marijančić Dob: mladi i odrasliPrijave: prijave se primaju putem obrasca ovdje Potrebna je vještina da bi se zadovoljavajuća priča kreirala […]
CRC STUDIO-Robert Crc - www.crc.hr
Unatrag godinu dana Hrvatska je bogatija za 861 novog majstora. Najveći broj položenih majstorskih ispita bio je u majstorskim zvanjima majstor elektroinstalater, majstor frizer, majstor automehaničar, majstor autoserviser i majstor kuhar. Najveći broj navedenih majstorskih ispita položeno je na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije,  Splitsko-dalmatinske, Osječko-baranjske županije i Istarske županije. Impresivan broj novih majstora […]