U 2025. GODINI 14 NOVIH EU NATJEČAJA ZA OBRTNIKE
Hrvatska obrtnička komora (HOK) okupila je ključne dionike obrtničkog i gospodarskog sektora na 2. Obrtničkom fokusu održanom 19. veljače 2025., s temom “EU fondovi: natječaji i prilike u 2025. godini”.
Događanje je okupilo predstavnike Ministarstva gospodarstva, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, HAMAG-BICRO-a, Zagrebačke banke, Hrvatske obrtničke komore te uspješne obrtnike, koji su kroz panel raspravu “EU fondovi za obrtnike: Prilike, izazovi i rješenja u 2025.” raspravljali o mogućnostima financiranja, administrativnim preprekama i nužnim reformama za lakši pristup sredstvima.
14 NOVIH NATJEČAJA U 2025. – POTREBNO POJEDNOSTAVLJENJE NATJEČAJA I PRILAGODBA REALNIM POTREBAMA
Prema Indikativnim planovima objave natječaja u okviru programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. i Integrirani teritorijalni program 2021.-2027., tijekom 2025. godine bit će raspisano 14 natječaja namijenjenih obrtnicima i poduzetnicima, od kojih su dva već dostupna. No, iako su mogućnosti velike, brojni obrtnici i dalje nailaze na birokratske prepreke koje otežavaju pristup sredstvima.
Mikro i mali poduzetnici čine okosnicu hrvatskog gospodarstva, no kompleksne administrativne procedure i neusklađenost natječaja s realnim potrebama obrtnika često ih sprječavaju u iskorištavanju EU fondova. HOK stoga snažno zagovara daljnje administrativno rasterećenje kroz povezivanje baza podataka i digitalizaciju prijava; razvoj jednostavnijih natječaja po principu vaučer-sheme, koja je dosad pokazala najveći odaziv obrtnika, snižavanje minimalnih pragova ulaganja i propisanih pokazatelja kako bi više obrtnika moglo aplicirati.
„U Hrvatskoj obrtničkoj komori kontinuirano provodimo besplatne edukacije i konzultacije za obrtnike kako bismo im olakšali pristup EU fondovima i pružili podršku. Smatramo da bi u budućim natječajima poseban naglasak trebao biti na mikro poduzećima, u koja spada najveći broj obrta. Potrebno je omogućiti natječaje prilagođene njihovim realnim potrebama, s manjim minimalnim iznosima financiranja i jednostavnijim postupkom prijave. Također, važno je da se širi spektar obrtničkih djelatnosti uključi među prihvatljive prijavitelje i da se u natječajima jasno prepozna status vlasnika obrta kao zaposlenika“, istaknuo je dr. sc. Emil Priskić, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore.
ISKUSTVA USPJEŠNIH OBRTNIKA – EU SREDSTVA KAO ALAT ZA RAST I RAZVOJ
Jedan od panelista, predsjednik Obrtničke komore Virovitičko-podravske županije i vlasnik obrta Elektromontaža Stjepan Kenjerić istaknuo je kako su mu bespovratna sredstva omogućila značajan razvoj poslovanja, širenje kapaciteta i unaprjeđenje usluga:
“Iskoristio sam sredstva EU fondova za razvoj svog obrta, što mi je omogućilo ulaganje u modernu opremu i povećanje konkurentnosti. Savjetujem svim obrtnicima koji to mogu da istraže mogućnosti financiranja i iskoriste ih – jer su upravo ta sredstva bila ključna za rast mog obrta.”
HOK pozdravlja najavljene Vaučere za digitalizaciju u 2026., kao i usvajanje primjedbi koje je Komora uputila putem javnog savjetovanja za među obrtnicima izrazito popularan natječaj “Podrška digitalizaciji poslovanja MSP-ova u procesu industrijske tranzicije hrvatskih regija”. Također, financijski instrumenti koji kombiniraju zajmove i bespovratna sredstva predstavljaju dobru priliku za obrtnike koji žele unaprijediti poslovanje, ali njihova investicija ne uklapa se u planirane natječaje za bespovratna sredstva.
DODATNA POTPORA DIGITALIZACIJI I ODRŽIVOM POSLOVANJU OBRTNIKA
Osim pojednostavljenja administrativnih procedura i prilagodbe natječaja realnim potrebama, Hrvatska obrtnička komora zagovara i širu primjenu financijskih instrumenata koji potiču digitalizaciju i održivo poslovanje. Digitalna transformacija ključna je za konkurentnost obrtnika, a važno je osigurati alate i poticaje koji će omogućiti bržu prilagodbu tržišnim trendovima.
„Digitalizacija nije samo pitanje modernizacije poslovanja, već i nužnost za dugoročnu održivost obrta. EU sredstva i nacionalni programi trebali bi uključivati jasne mjere za digitalnu tranziciju, kako kroz edukacije, tako i kroz financijsku podršku nabavi digitalnih alata i implementaciji naprednih rješenja“, naglasio je dr. sc. Emil Priskić.
Također, HOK podržava mjere koje potiču održivost poslovanja obrtnika, uključujući energetski učinkovite investicije u poslovnim procesima, prelazak na ekološki prihvatljive materijale i primjenu cirkularne ekonomije. Predložene izmjene u EU natječajima trebale bi dodatno osnažiti mogućnosti za financiranje projekata u ovim područjima.
Izvor: Hrvatska obrtnička komora
