Upišite se u bazu

Search
Close this search box.

U Hrvatskoj u godinu dana otvoren 901 građevinski obrt

Svakoga dana iz Banovine, Slavonije i Zagreba pristižu informacije o nedostatku kvalificiranih radnika potrebnih za obnovu od potresa, ali i sanaciju šteta od nedavnih oluja, a isto potvrđuju i rezultati resornog istraživanja u okviru  EU sufinanciranog projekta “CRO skills RELOAD”, kojeg provodi Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s partnerima – Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, Regionalnom energetskom agencijom Sjever i Zajednicom građevinskih škola Republike Hrvatske te koji manjak procjenjuje na visokih 24 500 radnika strukovnih zanimanja  potrebnih za energetsku obnovu zgrada u sljedećoj godini.

Ipak, broj obrta u građevini je za 10% ili za 901 obrt veći u odnosu na lipanj prošle godine. Ukupno je riječ o 9.641 obrtu koji zapošljavaju 13.563 radnika, a unazad pet godina zabilježen je rast obrta u građevinarstvu za 48 %.

Najveći broj takvih obrta, njih 1.248, se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja bilježi i najveći brojčani rast u odnosu na prošlu godinu odnosno 150 obrta više ili 13,7 % više.  Slijede je Istarska županija s 1.151 građevinarskim obrtom i rastom u posljednjih godinu dana za gotovo 10 % i 102 obrta više te Primorsko-goranska s ukupno 989 obrta u građevinarstvu i rastom od 8 % i 72 obrta više. Grad Zagreb i Zagrebačka županija zajedno imaju 1.563 aktivna obrta u sektoru građevinarstva, unazad godinu dana postignut je rast od 12,8 % te 177 obrta više, a najesen će Obrtnička komora Zagreb pokrenuti projekte stručnog usavršavanja i ažuriranja baze podataka za navedeni sektor.

Ukupno je u protekle tri godine položeno 375 ispita o stručnoj osposobljenosti u zanimanjima iz sektora graditeljstva, pri čemu je svake godine najviše keramičara, u trogodišnjem periodu ukupno njih 300. U istom razdoblju položena su 144 majstorska ispita u zanimanjima iz sektora graditeljstva, pri čemu je najviše soboslikara/ličilaca (56) i zidara (44), a najmanje krovopokrivača (5).

„Unatoč rastu obrta u građevinarstvu od 10 % i svih obrta ukupno od čak 8 %, majstora nema dovoljno uslijed velike potražnje na tržištu i potrebe za obnovom i sanacijom šteta na nekoliko lokaciju u Hrvatskoj. Kao što naglašavam stalno – majstori nikad nisu bili traženiji, plaćeniji i cjenjeniji. Svijest o tome u javnosti je sve snažnija, najvažnije kod roditelja i mladih, pa tako raste i interes za strukovnim zanimanjima. Primjerice, u 2022./2023. godini je zabilježen porast upisa u zanimanja zidar i fasader, uz kontinuirano visok interes za instalatera grijanja i klimatizacije te kućnih instalacija, vodoinstalatera i elektroinstalatera. Pozivam mlade da se odluče za strukovna zanimanja – uspjeh, ali i poslovna i privatna sreća je tada gotovo potpuno u vašim vještim rukama“, ističe predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.

Povezane novosti

Otvorene su prijave za hrvatske turističke nagrade
Otvorene su online prijave za Godišnju nagradu „Anton Štifanić“, Nagradu za životno djelo i nagradu Čovjek – ključ uspjeha, djelatnik godine, kao i za ostale Godišnje hrvatske turističke nagrade. Poveznica za online prijave dostupna je na internetskoj stranici Dani hrvatskog turizma: https://www.danihrvatskogturizma.hr/ U 2024. će se u okviru projekta dodijeliti priznanja u kategorijama turistički događaj godine, turistička destinacija godine – […]
Savjetovanje s javnošću za Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora
Otvoreno je novo savjetovanje s javnošću čija je tema Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, s Konačnim prijedlogom Zakona. Prijedlogom Zakona omogućit će se produženje ugovora o zakupu koji nije istekao zakupniku koji u potpunosti ispunjava sve obveze iz ugovora o zakupu sklopljenog sa Republikom Hrvatskom, odnosno jedinicom […]
Na inicijativu HOK-a uskoro administrativno rasterećenje računovođa
Na inicijativu Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore održan je sastanak sa predstavnicima Državnog zavoda za statistiku, Ministarstva financija, Središnjeg ureda Porezne uprave, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca. Sekcija traži ukidanje dostave istih statističkih podataka putem brojnih različitih obrazaca uz istovremeno preuzimanje podataka za potrebe Državnog zavoda za statistiku iz već dostupnih administrativnih izvora. […]