Upišite se u bazu

Search
Close this search box.

Novi iznosi neoporezivih troškova dnevnica, smještaja i prehrane radnika, skrbi predškolske djece i „turistički vaučeri“

Od 1. rujna 2019. stupile su na snagu izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak (NN 80/2019).

Najvažnije novine odnose se na povećanje neoporezive svote dnevnice za službena putovanja i za rad na terenu u tuzemstvu. Umjesto dosadašnjih 170,00 kuna nova svota neoporezive pune dnevnice iznosi 200,00 kuna, dok će pola dnevnice umjesto 85,00 kuna iznositi 100,00 kuna. Podsjećamo, puni iznos neoporezive dnevnice isplaćuje se za službena putovanja duža od 12 sati dnevno, dok se za službeno putovanje duže od 8 sati, a kraće od 12 sati isplaćuje pola dnevnice.

Nadalje uvode se nove mogućnosti neoporezivih isplata troškova prehrane i smještaja i to:

  • Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika – do 5.000,00 kuna godišnje
  • Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije – do 12.000,00 kuna godišnje pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem. Neoporezivi primitak priznaje se za mjesec u kojem je usluga prehrane obavljena.
  • Troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije – do visine stvarnih izdataka podmirenih bezgotovinskim putem. Neoporezivi primitak priznaje se za mjesec u kojem je usluga smještaja obavljena.

Važno je napomenuti da se ove izmjene odnose na troškove prehrane i smještaja svih radnika, a ne samo na sezonske radnike, kako je bilo propisano do sada.

Osim navedenog oporezivim primicima po osnovi naknade za troškove redovne skrbi djece radnika ne smatraju se naknade troškova za djecu koja su predškolske dobi. To su naknade za troškove redovne skrbi djece radnika isplaćene na račun radnika temeljem vjerodostojne dokumentacije ustanova predškolskog odgoja te drugih pravnih ili fizičkih osoba koje temeljem posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi, a priznaju se do visine stvarnih izdataka. Redovnom skrbi djece ne smatraju se dodatni programi koji se posebno naplaćuju (npr. učenje stranih jezika, sportski programi i sl.).

Oporezivim dohotkom ne smatraju se naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam i to do iznosa od 2.500,00 kuna godišnje. Više o načinu korištenja ove novine tzv. „turističkog vaučera“ saznati ćemo po donošenju posebnog propisa od strane Ministarstva turizma.

Također, fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost za sebe osobno mogu iskoristiti pravo na nove neoporezive primitke.

Izvor: www.hok.hr

Povezane novosti

Interior of cozy light company room with wheelchair parked near desk and in empty office room. Modern stylish chairs and desktop computer, all ready for employees, spacious office of economic working space.
U sklopu projekta “Turizam za mene”, koji se provodi od listopada 2023. godine, Obrtnička komora Primorsko-goranske županije udružila je snage s Društvom za istraživanje i potporu (DIP) kako bi unaprijedila pristup turizmu osobama s invaliditetom. U rujnu su organizirane dvije radionice stručnog osposobljavanja na temu održivog razvoja i društveno odgovornog poslovanja. Radionice su se fokusirale […]
HOK: Pozdravljamo porezno rasterećenje i povećanje praga za PDV, oporezivanje nekretnina je dodatno opterećenje građana, mladi obrtnici izostavljeni
Ministarstvo financija predstavilo je poreznu reformu koja uključuje izmjenu šest poreznih zakona. Između ostalog, promjene uključuju povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a s 40.000 EUR na 50.000 tisuća EUR, povećanje osobnog odbitka, povećanje neoporezivih dodataka te smanjenje gornjih granica stopa poreza na dohodak, što predstavlja određen stupanj poreznog rasterećenja, a što je uvijek poticajno […]
UPOZORENJE OBRTNICIMA
Oprezno s poslovnim registrima i adresarima za objavu podataka! Nastavlja se praksa učestalog slanja poziva obrtnicima za upis podataka obrta u razne „registre“, no zapravo se radi o komercijalnim poslovnim adresarima. Upis nije obvezan već se radi o slanju neobvezujućih ponuda. Kao obrtnici, nemate obvezu prihvata ponude, niti pristanka na objavu podataka u raznim „registrima“. […]