Upućeni zahtjevi nadležnima za unapređenje struke
Nekoliko stotina ugostitelja i turističkih djelatnika iz svih krajeva Hrvatske posjetilo je 37. Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika u Makarskoj, kojeg je otvorio gradonačelnik dr.sc. Zoran Paunović, uz domaćinstvo Obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije i Udruženja obrtnika Grada Makarske koji su osigurali za sve sudionike dalmatinsku marendu – širok izbor najboljih lokalnih specijaliteta domaćih obrtnika. Glavne teme Kongresa bile su konkurentnost hrvatskog ugostiteljstva u kontekstu cijena proizvoda i usluga, zakonodavni okvir obavljanja ugostiteljske djelatnosti s naglaskom na novi Zakon koji je u pripremi te ostale aktualne teme poput potrebe za administrativnim i poreznim rasterećenjem te otvaranjem investicijskih mogućnosti.
U panelu o konkurentnosti hrvatskog ugostiteljstva zajedno s predstavnicima Ministarstva turizma i sporta, Hrvatske turističke zajednice i Instituta za turizam predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil uspješno je branio boje hrvatskih ugostitelja i turističkih djelatnika pri odgovoru na pitanje jesu li cijene neopravdano visoke: “Posljednji smo u lancu formiranja cijena. Kod obrtnika ugostitelja nema ekstraprofita. Troškovi kontinuirano rastu, a marže padaju. Da bi turizam bio održiv, mi ugostitelji i turistički djelatnici moramo održivo poslovati. Naš Ceh predstavlja 11.869 obrta, a tu je i velik broj onih obrtnika koji su indirektno povezanih s uslugama u ugostiteljstvu i turizmu. Bez svih njih nema sezone, nema turizma, nema jakog gospodarstva.“
„Domaće ugostiteljstvo treba investicije za rast i razvoj, trebamo izvore financiranja iz nacionalnih i EU izvora kako bismo unapređivali poslovanje i radili na podizanju kvalitete. Pred svima nama u turizmu i ugostiteljstvu postavljaju se zahtjevi da budemo što kvalitetniji i što jeftiniji, u cilju održivog turizma i gospodarstva. Jasno je da ne možemo istovremeno biti jedno i drugo i da je ključ u kvalitetnom balansu. Trebamo strože kontrole nelojalne konkurencije i zaštitu od onih koji ne trebaju zadovoljiti ni približno stroge uvjete kao ugostitelji, a bave se ugostiteljskom djelatnošću“, istaknuo je u panelu o zakonodavnom okviru obavljanja ugostiteljske djelatnosti Joso Smolić, potpredsjednik HOK-a nadležan za turizam i ugostiteljstvo i predsjednik Organizacijskog odbora Kongresa. U panelu je sudjelovala predstavnica Državnog inspektorata, koja je podržala inicijativu obrtnika za pojednostavljenjem stroge regulative propisane kroz nekoliko zakona i potrebu ujednačavanja postupanja prilikom poreznog nadzora, te predsjednik slovenske komore koji je istaknuo da slovenski ugostitelji imaju izvore investicija bez kojih ne bi mogli održavati djelatnost niti ju razvijati.
Zaključci 37. Kongresa: Manje ograničenja i više rasterećenja, jednaki uvjeti za sve
Predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika predstavio je zaključke za unapređenje struke koje je Ceh donio ovom prilikom, a koji će biti upućeni nadležnim tijelima na postupanje. Tako je zaključeno da (1) Novi zakon o ugostiteljskoj djelatnosti mora donijeti rasterećenje — a ne nova ograničenja. Regulatorni okvir treba pratiti stvarnost, a ne proizvoditi birokratske prepreke. Umjesto dodatnih uvjeta i sankcija, sektor očekuje pojednostavljivanje procedura, jasnija pravila, fleksibilnije tehničke uvjete i manji administrativni teret. Ako zakon ne olakšava poslovanje ugostitelja i turističkih djelatnika, onda ne ispunjava svoju svrhu i ugrozit će najranjiviji dio turističkog sektora. Također, (2) izmjena Pravilnika o minimalno tehničkim uvjetima koje moraju ispunjavati ugostitelji mora pratiti stvarno stanje, regulativa mora biti poticaj razvoja, umjesto izvor kazni i neusklađenosti s praksom. Jedan od zaključaka je i da je (3) cjelogodišnja zračna povezanost preduvjet održivog poslovanja ugostitelja. Cjelogodišnji turizam nije moguć bez cjelogodišnjih letova iz ključnih metropola. Zimski i stabilni letovi nisu samo turistička tema — oni određuju opstojnost lokalnih obrta, zaposlenost i prihod izvan ljetnih mjeseci.
Zaključeno je i da (4) buduća konkurentnost sektora ovisi o poreznom rasterećenju, fleksibilnosti i suradnji svih dionika. Naime, mali ugostiteljski obrti nose najveći rizik i najmanji kapacitet ulaganja, ali stvaraju najveću dodanu vrijednost u identitetu destinacije. Zato su ključne mjere podizanje konkurentnosti: porezno rasterećenje, potpora modernizaciji i regulativa koja potiče, a ne kažnjava. Ugostitelji zahtijevaju i (5) stroži nadzor rada nad subjektima koji su nelojalna konkurencija ugostiteljima – OPG, udruge (razna društva, sportske i ostale neprofitabilne usluge), seoska domaćinstva, kušaonice vina i ulja i slično. Nužno je strože nadzirati subjekte koji pružaju ugostiteljske usluge, a da pritom ne ispunjavanje iste obveza i nemaju iste troškove kao registrirani ugostitelji, čime se narušava tržišna ravnopravnost te je zatraženo da se i nad njima provodi stroži i dosljedniji nadzor kako bi svi koji obavljaju istu djelatnost poslovali pod jednakim pravilima.
Izvor: Hrvatska obrtnička komora
