Dana 14. svibnja 2026. godine održano je već 7. izdanje STRUKON-a, strukovne konferencije Obrtničke komore Primorsko-goranske županije pod nazivom Trenutak za ugostiteljstvo, u suradnji sa Gradom Crikvenica kod domaćina, restoran Sabbia, Crikvenica.
Hvala predavačima na izvrsnim predavanjima kojima su obradili aktualne teme ugostiteljskog sektora i pružili vrijedne informacije sudionicima u prepunoj dvorani. Zahvaljujemo i panelistima na izvrsnom panelu u kojem su raspravili prijedlog novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koji je na javnoj raspravi do 18. svibnja 2026.godine i iznijeli svoje prijedloge, primjedbe kao i viđenje sadašnjeg, ali i budućeg stanja u ugostiteljstvu.
Konferenciju su polemikom pod vodstvom moderatorice konferencije Ermine Duraj, predsjednice Primorsko-istarske podružnice Hrvatske udruge za odnose s javnošću, otvorili domaćin, predsjednik Obrtničke komore Primorsko-goranske županije, dr.sc. Emil Priskić i gradonačelnica Grada Crikvenice, Ivona Matošić Gašparović, mag.iur. zaključivši koliko je važna suradnja realnog sektora i jedinica lokalne samouprave.
Prisutnima je Program mjera poticanja razvoja poduzetništva Grada Crikvenice za 2026.godinu predstavila Maja Poštić, pročelnica Upravnog odjela za financije, turizam i gospodarstvo Grada Crikvenice, dekanica Veleučilišta PAR, izvan.prof.dr.sc. Gordana Nikolić predstavila je programe obrazovanja PAR-a u sektoru ugostiteljstva, važnost brendiranja obrta kao i pogodnosti koje ostvaruju članovi Komore upisujući programe PAR-a, temeljem zaključenog Sporazuma o poslovnoj suradnji sa Obrtničkom komorom PGŽ.
Panel raspravom u kojoj su sudjelovali Hrvoje Margan, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a, Gordana Benić, voditeljica Odsjeka za gospodarstvo Primorsko-goranske županije, prof.dr.sc. Slobodan Ivanović, professor emeritus, Ivona Matošić Gašparović, gradonačelnica Grada Crikvenice i istaknuti crikvenički poduzetnik Robert Josip Manestar, raspravljen je novi zakonski okvir Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koji je upravo u postupku javne rasprave.
Profesor Ivanović naglasio je kako problematiku hrvatskog ugostiteljstva čine veliki i sve veći broj stranih radnika te izazovi s kojima se poslodavci susreću od jezične neusklađenosti, neusklađenosti propisa, nepoštivanja HACCP sustava od raznih platformi dostavljača hrane i dr. Nadovezujući se na problem i izazove u zapošljavanju stranih radnika Manestar ističe da je to postala hrvatska realnost i nužnost, da konkretno na Crikveničkoj rivijeri nema dovoljno domicilne radne snage, ne samo zbog nedostatka nego i zbog komoditeta i činjenice da nemaju interes za cjelogodišnji rad već funkcioniraju na razini sezone. U zimskom periodu da zapošljava 32 radnika, a brojka se znatno penje u ljetnim mjesecima. Smatra da nam je krajnje vrijeme za promjenu u razmišljanju i pozicioniranju destinacije jer gosti sve više očekuju autentičnost, domaću atmosferu, tradicionalne proizvode, a mi im to ne možemo pružiti u dovoljnoj mjeri. Zaključio je da je teško provoditi aktivnosti kada nedostaje osnovni resurs – čovjek. Hrvoje Margan nadovezao se na problematiku koju je profesor Ivanović izvrsno detektirao – da nestaju restorani uslijed visokorastućeg trenda dostave hrane, da čak 22 do 29 % dostavne službe uzimaju od svake dostave te tako ostvaruju strahovit profit kojemu mali ugostitelji teško pariraju.
Gordana Benić naglasila je da novi propis donosi zakonski okvir no tek očekujemo podzakonske akte, pravilnike koji će dodatno urediti postupanje tijela uključenih i nadležnih za postupke izdavanja dozvola, rješenja i dr. Svi subjekti koji se bave ugostiteljskom djelatnošću imati će obvezu ishođenja potrebnih novih rješenja, a pritom će se susresti s pitanjima poput uporabljivosti objekta, imovinsko-pravnim pitanjima i dr. Rokovi rješavanja koji su propisani biti će izazovni za sve službe budući su podkapacitirani. Nadovezao se Margan smatravši da će nastati problem kod ishođenja MTU za cca. 200 000 subjekata jer se već sada postavlja pitanje tko će i u kojem roku odraditi sve što novi zakon zadaje. Gradonačelnica Grada Crikvenice navela je da novi zakon prepušta JLS ovlasti u smislu odabira u kojem smjeru će se destinacija razvijati no smatra da navedeno predstavlja veliki izazov za pripremu u koju treba uključiti stručnjake, postaviti dobre temelje, a smatra da se otvara i problem pravne nesigurnosti zbog različite prakse JLS. Navodi da je svakako ključna edukacija osoblja, a minimum predstavlja znanje jezika, umijeće predstavljanja ugostiteljskog objekta u kojem osoba radi, predstavljanje destinacije.
Kroz panel je nekoliko puta stavljen naglasak na frazu da je “ključ uspjeha u turizmu čovjek” i činjenica je da to ne smijemo nikada zaboraviti već raditi na cjeloživotnom obrazovanju, edukacijama, stvarajući dodane vrijednosti i izvrsnost.
Profesor Ivanović istaknuo je da je Ugostiteljska škola Opatija u kojoj je godinama radio nekada upisivala do 300 učenika za obrazovni smjer konobara, 150 za obrazovni smjer kuhar te 90 za obrazovni smjer slastičara, a danas su te brojke daleko manje, zapravo poražavajuće za zemlju koja počiva na turizmu, a gubi osnovni resurs-čovjeka. Ističe kao nužnost- inovativnost proizvoda, produljenje sezonalnosti, programe cjeloživotnog obrazovanja, stjecanje praktičnih znanja i kompetencija.
Manestar navodi da se u državi ne događaju ključne promjene niti transformacije te svakako na lokalnoj i nacionalnoj razini sugerira poticanje cjelogodišnjeg poslovanja, smanjenje parafiskalnih nameta, nužnost suradnje realnog sektora sa Državnim inspektoratom koji mora postupati preventivno, a ne isključivo represivno. Događa se da usred sezone, u prepuni ugostiteljski objekt dolazi tim inspektora koji u tom trenutku zaustavljaju kompletan proces rada objekta, za što često nema osnove već se inspekcijski nadzor koji je nužan može i mora odraditi na drugačiji način – uz prethodnu najavu ugostitelju. S navedenim se slaže Hrvoje Margan ističući da je takav stav i HOK-a kao i zaključak posljednjeg Kongresa ugostitelja HOK iz 2025.godine.
Hrvoje Margan osvrnuo se i na ključne izmjene zakonskih odredbi Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti kao i na primjedbe HOK-a uložene na prijedlog novog zakona. HOK pozdravlja donošenje novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, osobito u dijelu digitalizacije postupaka, povećanja transparentnosti te suzbijanja neregistriranog obavljanja djelatnosti. Međutim, pojedine predložene odredbe mogu imati značajne negativne učinke na poslovanje ugostitelja, osobito obrtnika, te je potrebno njihovo dodatno normativno preciziranje ili izmjena kako bi se osigurala pravna sigurnost, razmjernost i ravnopravnost tržišnih uvjeta.
- Ravnopravnost obrtnika i trgovačkih društava
Predloženim izmjenama ukida se obveza ispunjavanja uvjeta stručne osposobljenosti, uključujući majstorski ispit, za trgovačka društva, dok obrtnici i nadalje podliježu tim uvjetima temeljem posebnih propisa.
Iako smo svjesni da se u stvarnosti ova odredba nije provodila, ovom izmjenom signalizira se da stručnost i kvaliteta u ovome sektoru nisu nužni, što smatramo pogrešnim smjerom.
Predlaže se zadržavanje prethodne odredbe uz jasno propisan rok za donošenje provedbenog akta kojim bi se navedna odreba provodila.
- Ograničenje obavljanja djelatnosti turističkog najma u stambenim zgradama
Predlaže se ukidanje mogućnosti obavljanja djelatnosti u stambenim objektima za ugostitelje (osim kuća za odmor), dok fizičke osobe ostaju izuzete. Ovakvo rješenje uvodi različit pravni tretman subjekata koji obavljaju istu djelatnost isključivo prema njihovom pravnom obliku, što može biti suprotno načelu jednakosti pred zakonom i slobodi poduzetništva. Predložena zabrana obavljanja djelatnosti u stambenim zgradama zabrinjava i obrtnike koji svoju djelatnost obavljaju u stambenim zgradama (u stanovima u svojem vlasništvu) – frizeri, kozmetičari, pedikeri i ostali.
Predlaže se razmatranje modela koji će se temeljiti na kriterijima utjecaja na prostor (npr. lokacija, gustoća, kapacitet), a ne pravnom obliku, ili uvođenje prijelaznog režima za postojeće ugostitelje.
- Usklađivanje s pravilnikom o minimalnim uvjetima u roku od 10 godina
Propisuje se obveza usklađivanja s novim pravilnikom o minimalnim uvjetima u roku od 10 godina.
Ova odredba može imati izrazito negativan učinak na ugostitelje koji posluju u povijesnim i zaštićenim cjelinama, gdje zbog prostornih i konstruktivnih ograničenja nije moguće ispuniti nove tehničke uvjete.
Postoji realan rizik da će pojedini objekti izgubiti mogućnost obavljanja djelatnosti bez svoje krivnje.
Predlaže se izričito propisivanje mogućnosti trajnog ili šireg odstupanja od minimalnih uvjeta za objekte smještene u povijesnim i zaštićenim cjelinama, kada zbog objektivnih ograničenja nije moguće ispuniti propisane uvjete, uz uvjet da su osigurani sigurnosni i funkcionalni standardi.
- Prekršajne odredbe
Predložene kazne nisu diferencirane prema pravnom obliku.
Obrtnici kao fizičke osobe odgovaraju za obveze cjelokupnom osobnom imovinom, za razliku od pravnih osoba.
Predlaže se razdvajanje prekršajnih sankcija za pravne osobe i obrtnike te propisivanje nižih iznosa kazni za obrtnike.
- Ograničenje ponovnog ishođenja rješenja
Propisuje se ograničenje ponovnog ishođenja rješenja u roku od jedne godine od prestanka obavljanja djelatnosti.
Ova mjera može biti prekomjerno restriktivna, osobito za sezonske djelatnosti i male poduzetnike.
Predlaže se razmotriti kraći rok ili propisivanje iznimki u opravdanim slučajevima.
- Zabrana usluživanja energetskih pića maloljetnicima
Mjera je razumljiva s aspekta zaštite zdravlja, ali uvodi dodatnu obvezu provjere dobi za ugostitelje.
Predlaže se osigurati proporcionalnost kazni i dodatno razraditi provedbene smjernice.
- Prijelazne i zaštitne odredbe
Predlaže se dodatno normiranje prijelaznih mehanizama za postojeće ugostitelje, osobito u odnosu na usklađivanje s novim tehničkim uvjetima i ograničenja korištenja prostora, kako bi se izbjegli negativni učinci na već postojeće investicije i kontinuitet poslovanja.
Konferencijom smo predstavili i novosti koje nas u zakonodavnom sustavu očekuju implementacijom EU Direktive o transparentnosti plaća. O važnosti izmjena i nužnosti pravovremene pripreme svih poslodavaca izvijestila je Jasna Rilović, konzultantica u području upravljanja ljudskim kapitalom ispred Human Capital d.o.o.
U korak s vremenom, Maja Šarić predstavila je digitalnu platformu za ugostitelje LogBook koja nudi pregršt mogućnosti za digitalizaciju poslovanja ugostitelja, od sustava narudžbi do vođenja sustava stanja ugostiteljskog objekta, u potpunosti usklađenog sa HACCP sustavom.
U ime Turističke zajednice Kvarnera, projekt Kvarnera – europske regije gastronomije 2026. na kojem je Komora partner, predstavila je nova direktorica Marijana Kalčić ističući da Kvarner treba biti pozicioniran i prepoznat na karti Mediterana, što je zadaća turističke zajednice i njena osobna, u novom mandatu.
Zaključno, vrsni sommelieri, Josip Orišković i Marinela Mrkonja kao ambasadori projekta Kvarner-europska regija gastronomije uveli su sudionike u praktična znanja kulture stola, u osnove organoleptike i razumijevanje vina uz degustaciju vina Kvarnera – vrbničke Žlahtine, pjenušca te Sansigota.
STRUKON je ponovno prepoznat kao mjesto susreta, razmjene znanja, iskustva, vještina i novih poslovnih kontakata, u cilju izvrsnosti našeg obrtništva, u cilju izvrsnosti naše destinacije.
Galerija:
